Pripremanje odgajateljice za rad s djecom
Odgajateljice se svake godine unaprijed pripremaju za pedagoški rad s djecom.
Te pripreme obuhvaćaju :
- Proučavanje ritmova i događanja u prirodi i čovjeku, te razumijevanju duhovnog značaja događaja tijekom godine s kojima se i odgojiteljica usklađuje,
- Samostalno pisanje i sastavljanje waldorfskog kola prema određenoj epohi
- Pisanje i rad novih gestovnih, prstovnih i ritmičkih igara za djecu
- Odabir priča i bajki za nadolazeću pedagošku godinu
- Šivanje lutaka za predstave
- Pripremanje lutkarskih predstava
- Pripremanje tema za roditeljske sastanke
- Proučavanje stručne literature
- Izrađivanje novih i popravljanje postojećih igračaka
- Nabavljanje materijala za pedagoški rad
- Uređivanje sobe dnevnog boravka za novu pedagošku godinu
- Uređenje cijelog vrtića za novu pedagošku godinu
Pripremanje za pedagoški rad dugotrajan je i predan posao.
Osim dodatnog Waldorfskog obrazovanja uz redovno obrazovanje, odgajateljice pohađaju dodatna stručna waldorfska usavršavanja kroz seminare u gradu, državi ili inozemstvu.
O pedagoškim waldorfskim aktivnostima u vrtiću
Za harmoničan i dobar djetetov razvoj za dijete bi bilo dobro da do druge ili treće godine ostane u krugu obitelji, a ukoliko to nije moguće, dijete bi trebalo biti sa odraslom osobom ili u maloj grupi djece, gdje dijete može imati osjećaj da mu je odrasla osoba na raspolaganju uvijek kada to djetetu treba.
Oko četvrte godine dijete je sposobno boraviti u većoj skupini djece različitih uzrasta. Pet ili šest sati u grupi djetetu je posve dovoljno, no danas je dulji boravak u vrtiću nužan radi obveza roditelja, a ne proizlazi iz potrebe djeteta. No kako danas roditelji imaju sve više obveza, za djetetov boravak u vrtiću ritam je od posebne važnosti za razvoj.
Waldorfski vrtić želi biti što sličniji roditeljskom domu. Uređen je ugodno i jednostavno. Većina opreme je izrađeno od drveta. Sve igračke su napravljene od drveta i prirodnih materijala a mnoge su ručni rad prijatelja waldorfske pedagogije, odgajatelja ili su naručene kod majstora koji obrađuje drvo ili slobodnih umjetnika koji izrađuju stvari od drveta koje su primjenjive u igri.
Igračke su oblikovane tako da bi razvijale dječju maštu. To znači da nisu potpuno završene, već dijete svojim unutarnjim slikama igračku dovrši. Na taj način jedan komad drveta ili lutka koja nema oči je primjenjiva za različite svrhe (npr. lice lutke dijete može zamisliti nasmijano, tužno ili.. komad drveta može postati lutka, pegla možda volan ili bilo što drugo).
Uz tako oblikovane igračke, djeca razvijaju maštu i kreativnost te se igraju i s prirodnim igračkama: kamenčićima, košticama, školjkama, češerima,maramama i tkaninama u bojama.
Za stariju djecu u vrtiću su društvene igre, slagalice, puzzle, različita prometala i dr.
Boje u vrtiću su umirujuće, a oblici zaobljeni.
Sluh njegujemo tihim govorom, pažljivim slušanjem međusobno, uz to i zvukova iz prirode, pjevanjem i sviranjem dječje lire.
Sve to djetetu omogućuje da se ugodno osjeća, te njeguje i razvija osjetila.
Ritmička kola
U ritmičkim kolima dijete na maštovit način upoznaje stvari i pojave iz svoje okoline.
Izražavamo se pokretima koji odražavaju njihovu bit. To su npr. seljak koji sije, cvijet koji raste i cvjeta, vjetar koji puše, sunce koje u svijet šalje svoje zrake, grom koji puca, kišne kapljice koje padaju, zec koji skakuće, jež koji se savije i našilji svoje bodlje itd. Kad dijete takve događaje izražava kretnjama i pri tome govori i pjeva odgovarajući sadržaj, ono, dan za danom, na optimalan način njeguje jezik i govor, njeguje glazbene i stvaralačke sposobnosti.
Ponekad je ritmičko kolo usklađeno s godišnjim dobom. Kad se u igri izmjenjuju govor i glazba, koju još prati i pokret, dijete, primjereno svom uzrastu, doživljava jedinstvenost, cjelovitost riječi, zvuka i pokreta. Ritmičko kolo na taj način je istovremeno učenje jezika, govora, glazbe i pokreta, kao i učenje doživljavanja prirode i godišnjih doba.
Svaka ritmička igra izvodi se 2 – 4 tjedna, tj. jednu epohu ili je tzv. projekt s temom.
Gestovne igre
Ritmični stihovi koji se prate pokretima prstiju – na taj način djeca uče govor i njeguju spretnost, a u isto vrijeme usvajaju i ritam.
Bajke, priče i lutkarske predstave
Pravilno odabranim bajkama i pričama, lutkarskim predstavama djetetu se približava doživljaj duševno – duhovnog procesa u čovjeku. Ponavljanje iste bajke, priče ili lutkarske predstave kod djeteta snaži volju i sposobnost koncentracije. Omogućuje mu povezivanje sa sadržajem.
Kod starije djece to je i sredstvo za učenje moralnih vrijednosti.
Bajka, priča ili lutkarska predstava ponavlja se dok traje epoha ili projekt.
Umjetničke aktivnosti
Umjetničke aktivnosti razvijaju dječji senzibilitet za poimanje svijeta i ljepote. Uglavnom se slika tehnikom “mokro na mokro”, dok sa se starijom djecom – predškolarcima – radi u više tehnika.
Dvorac svetog Mihaela – djeca oslikavala mokro na mokro povodom svetkovine svetog Mihaela.
Tehnikom “mokro na mokro” dijete se povezuje s bićem boje i uživa u samoj boji. Miješanjem boja i nastajanju novih boja bez osjećaja da se od djeteta nešto očekuje, prepuštamo dijete potpuno ugođaju boje. Djeca crtaju ili slikaju pastelama koje su napravljene od najfinijih prirodnih naftnih derivata i potpuno su netoksične.
Jabucica (povezano sa svetkovinom svetog mihaela) i bundevice (povezano sa lutkarskom predstavom kucica od bundevice).
S djecom se modelira pčelinjim voskom koji je obojan prirodnim bojama, a grijanjem rukama ( ili kod mlađe djece u toploj vodi), vosak postaje mekši i tako se onda lako oblikuje. Na taj način djeca vježbaju finu motoriku, a da to nije zadana vježba već ugoda stvaranja.
Euritmija
Euritmija je umjetnost kojom se pokretom izražava govor i glazba. Za voditelja euritmije se školuje na petogodišnjem (4+1) studiju, uglavnom izvan naše zemlje, a ako se želi postati zdravstveni euritmist ili pedagoški euritmist, tada se studij produžava za još jednu godinu.
Tradicija waldorfske pedagogije je da u programu bude tijekom pedagoške godine i euritmija s djecom, 1 puta tjedno, a koju vodi isključivo pedagoška euritmistica/st.
Slobodna igra
Slobodna igra je osnovna i najvažnija aktivnost predškolskog djeteta.
Dijete u igri ima mogućnost izražavanja svojih osobnih iskustava i osjećaja. Povezuje se sa svijetom, a pri tome dolazi do novih spoznaja.
Igra je za dijete jednako važna kao što je posao za odrasle. Ona dijete vodi prema socijaliziranju, maštovitosti, inicijativi, hrabrosti za slobodno stvaranje. Slobodna igra razvija socijalne procese u grupi i pruža djetetu mogućnost da bude samostalno, samopouzdano i razvija slobodnu volju.
Poslijepodnevni odmor djece
Poslijepodnevni odmor je odmor za svu djecu u vrtiću. Radi intenzivnih doživljaja tijekom prijepodneva, djetetu je potreban odmor, jer se na taj način prerađuje doživljeno. Odgajateljica umiruje djecu sviranjem na dječjoj liri i pripovijedanjem i tako stvara ugodnu atmosferu.
Mnoga djeca zaspu, a ona djeca koja ne zaspu, ona odmaraju, te se dižu nakon kratkog vremena i tada rade neke tihe aktivnosti.
Proslave
Rad vrtića se temelji na prirodnoj i duhovnoj znanosti koju je razvio dr. Rudolf Steiner koja je kršćanske prirode, mada ne pripada niti ne podučava niti jednu vjeroispovijest (nije konfesionalna). Predškolsko dijete živi u ozračju otvorenosti i povjerenja u sve što ga okružuje. Primjereno tom vjerskom osjećaju djeteta, osmišljavamo i proslave koje su izraz čovjekove povezanosti s prirodom i energijama svemira.
Djeci se ne objašnjava značenje proslave, već im samom svetkovinom približavamo ugođaj i sadržaj, uređujući prostor u duhu svetkovine.
Proslave su povezane s godišnjim razdobljima.
- U jesen se slavi: Dan sv. Mihaela (29. rujan) Martinje (11. studenog)
- Zimi se slavi: Sv. Nikola (06. prosinca), Božić, Sveta tri kralja
- U proljeće: Uskrs, Fašnik – kao sajam starih zanata, Duhovi
- Ljeti se slavi: Ivanje 24. lipnja
Neke proslave odvijaju se prijepodne samo s djecom, a neke poslije podne uz prisutnost roditelja.
Rođendani
Velika pažnja se posvećuje proslavi dječjih rođendana. Za dijete je to izuzetno važan događaj prigodom kojeg sebe doživljava kao važnim i jedinstvenim dijelom grupe i osjeća se voljeno i prihvaćeno.
Mediji
U waldorfskom vrtiću nema medija.
Držimo da mediji ne pridonose tjelesnom i duhovnom zdravlju predškolskog djeteta, jer:
- ometaju koncentraciju,
- onemogućuju aktivnost,
- uzrokuju strahove,
- razvijaju osjećaj proganjanja,
- stvaraju motorički nemir,
- dijete je u neprirodnom ne kretanju (neprirodno mirovanje),
- doprinose asocijalno ponašanje,
- smetnje vida i sluha itd.
Djeca koja su pod utjecajem bilo kojeg medija, opterećuju svojim aktivnostima i drugu djecu u vrtiću.
Do djeteta preko medija ne dopire istina, nego lažni nadomjestak, a dijete se tako navikava na fizičku i duhovnu pasivnost.
Dijete u vrtiću vlastitom aktivnošću otkriva svijet i stvara u sebi bogate slike, dok mu mediji nude vanjske slike koje ono pasivno percipira, što vodi neslobodi i stvaranju potrošačkog duha.
Isto vrijedi i za druge medije koji otupljuju djetetovu dušu (slušanje neprimjerenih sadržaja koji su isključivo namijenjen odraslima, informativne emisije, dnevnici, dokumentarne emisije s neprihvatljivim sadržajima, agresivne videoigre ili one u kojima se na neprimjeren način prikazuju odnosi među likovima itd).
Stoga od roditelja očekujemo da odlučno podupru ciljeve waldorfskog odgoja i djetetu onemoguće pretjerano svakodnevno korištenje medija.