Ritam

Ritam2018-08-23T10:25:42+00:00

Osnovna načela metodike u waldorfskom vrtiću su:

  • Uzor i oponašanje
  • Ritam i ponavljanje
  • Sve u svoje vrijeme

Uzor i oponašanje

Dijete u predškolskoj dobi uči oponašanjem svega što se događa u njegovoj okolini. Svaka odrasla osoba djetetu je uzor. Zbog toga odgajateljica u vrtiću uvijek radi neke smislene životne radnje kao što su: ručni rad ili kućanski poslovi, njegovanje cvijeća i sl. Sve što radi, radi predano, svjesna da je uzor za oponašanje i unaprijed planira i priprema svoj rad da bi bila dobar uzor. Dok se bavi svojim radom, u prostoru dnevnog boravka ili u vrtu, na zraku, sjedi tako da pogledom može obuhvatiti svu djecu i prati događanja s djecom. Rad koji obavlja odgajateljica utječe na sam prostor i obogaćuje sadržaj igre djece.

Ritam i ponavljanje

Život čovjeka, prirode i svemira odvija se u određenom ritmu. Kod čovjeka se taj ritam prepoznaje već po disanju i kucanju srca. Za dijete je ritam još važniji jer je osnova dobrog zdravlja i pravilnog razvoja. Budući da dijete ne može samo stvoriti ritam, moramo ga oblikovati mi odrasli.

U vrtiću dnevni ritam ostvarujemo po načelu “udaha” i “izdaha”.

“Udah” su aktivnosti koje izvodi, odnosno vodi odrasla osoba. Djeca pri tome slijede – oponašaju i na nesvjestan način uče. To je npr. Ritmičko kolo, euritmija, ritmičke igrice, gestovne i prstovne igrice, slušanje bajki ili priča i sl.

“Izdah” su aktivnosti kojima dijete spontano izražava svoje doživljaje i iskustva iz neposredne okoline. To je slobodna igra u sobi dnevnog boravka i igra na zraku.

Uz dnevni ritam, slijedimo još i tjedni ritam, mjesečni ritam tzv. epoha i godišnji ritam.

Dnevni ritam

Život u vrtiću sastoji se od ritmičkog izmjenjivanja aktivnosti slobodnih i vođenih igara:

  1. U određeno jutarnje vrijeme odgajateljica skupi djecu na jutarnji pozdrav pjesmicom ili izrijekom.
  2. Doručak započne jutarnjom zahvalom.
  3. Nakon doručka se nastavljaju pedagoške aktivnosti: umjetničke i radne aktivnosti koje se provode u malim grupama,
  4. potom zajedničke vođene i slobodne igre djece.
  5. Nakon igre slijedi pospremanje u koje odgajateljice djecu uvode pjesmicom.
  6. Djeca potom imaju svakodnevnu voćnu užinu,
  7. Nakon koje je zajednička aktivnost tzv. Waldorfsko kolo, koje vodi odgajateljica.
  8. Odlazak na zrak (u vrt ili u šetnju) organizira se tako da se ide u manjim grupama u garderobu kako bi se izbjegla gužva.
  9. Nakon boravka na zraku je ručak, pa djeca u grupama ulaze u vrtić, pripremaju se za objed. Obavlja se higijena ruku, zajednički se postavljaju i pripremaju stolovi i pribor za jelo.
  10. Zatim djeca obavljaju higijenu zuba, toalet i odlaze u već pripremljene krevetiće za popodnevni odmor. Odgajateljica stvara mirnu atmosferu svirajući na dječjoj liri, pjeva i pripovijeda bajku.
  11. Djeca nakon popodnevnog odmora imaju užinu i slobodnu igru do dolaska roditelja.

Sve aktivnosti u vrtiću započinju u isto vrijeme. O dnevnom ritmu i vremenu prijepodnevne i poslije podnevne užine odlučuje Odgajateljsko vijeće prema potrebama djece.

Tjedni ritam

U tjednom ritmu izmjenjuju se umjetničke aktivnosti i radne aktivnosti:

  • Ponedjeljak – slikanje akvarel tehnikom mokro na mokro, slikanje pastelama, crtanje pastelama
  • Utorak – modeliranje tijesta ili modeliranje prirodnim voskom u boji
  • Srijeda – euritmija s voditeljicom (pedagoška euritmistica)
  • Četvrtak – lutkarske predstave
  • Petak – glazbene ritmičke igrice, pjevanje, tjelesne aktivnosti

Svakodnevno se rade ručni rad i druge radne aktivnosti, pospremanje igračaka nakon igre, pranje podmetača, kućanski poslovi – sjeckanje voća/povrća, pomaganje u čišćenju vrtića, brisanje stolova, metenje podova, dijeljenje čaša s napitkom, pomaganje odgajateljici u pripremanju umjetničke aktivnosti.

Godišnji ritam

Godišnji ritam, kao i mjesečni ritam – epoha (projekt) poštuje i obilježava važnost godišnjih doba i njima pripadajućih praznika.

Ritmičko izmjenjivanje i ponavljanje aktivnosti kod djece izaziva osjećaj sigurnosti i predstavlja stalnost i stabilnost, u kojem dijete zna što može očekivati i pri tome nema unutarnju nelagodu od nepoznatog. Tako se dijete prepušta ritmu i ne uznemiruju ga neprestane promjene, odnosno nepripremljenost na ono što će se dogoditi, a sve to na harmoničan način.

Djecu u waldorfskom vrtiću štitimo od pretjerane intelektualizacije u predškolskoj dobi. To znači da djeci omogućujemo doživljavanje svijeta u svojoj punini, jer djecu kroz igru uključujemo u životne procese stvaranja. Tako djeca dobivaju uvid KAKO je nešto nastalo, a ne vide samo finalni proizvod nečega. Opisivanje, pretjerano objašnjavanje, svjesno oblikovanje pojmova, rasuđivanje – sve to spada u kasnije školsko razdoblje.

U predškolsko doba djetetu uvođenjem u proces, pričanjem priča ili bajki, ili pak pričanjem neke pojave na način dau djetetu stvaramo unutarnje slike, pomažemo u predškolskom razvoju, a i kasnije za školu jer se na taj način lakše svladavaju znanja apstraktnih znanosti u kasnijim godinama školovanja. Prerana intelektualizacija malom djetetu ne koristi u razvoju, jer mu napor koji iziskuje razmišljanje o apstraktnom, oduzima životnu energiju koja mu je potrebna za izgradnju njegovog fizičkog tijela, odnosno djetetovih unutarnjih organa koji se trebaju do kraja razviti.